Little girl play in preschool

Najpoznatiji antički liječnik Hipokrat, koristeći multidisciplinarni pristup zdravlju ljudskog organizma, razmatrao je i aspekt prehrane te je poznat po rečenici „Ono si što jedeš“. Sve što unosimo putem hrane utječe na naš organizam, bilo na pozitivan ili negativan način. Najčešće prehranu sagledavamo iz perspektive prevencije ili terapije pojedinih bolesti. Međutim, znanstvenici s University of Adelaide Public Health promatrali su utjecaj prehrane na kvocijent inteligencije (IQ) s obzirom na vrstu prehrane u najranijoj životnoj dobi.

U studiju je bilo uključeno više od sedam tisuća djece u dobi od šest mjeseci, petnaest mjeseci i dvije godine, a njihov kvocijent inteligencije mjeren je s navršenih osam godina. Prehrambene navike procjenjivale su se temeljeno na dojenju te unosu tradicionalne prehrane i suvremeno pripremljenih domaćih jela, gotove dječje hrane i/ili tzv. „brze hrane“.

Voditeljica projekta dr. Lisa Smithers, objasnila je kako prehrana osigurava nutrijente potrebne za razvoj mozga i živčanog sustava u prve dvije godine života, stoga je glavni cilj studije bio istražiti utjecaj prehrane na kvocijent inteligencije djece u budućnosti. Rezultati su pokazali kako djeca koja su dojena do šestog mjeseca života, a kasnije hranjena raznovrsno primjerice leguminozama, sirom, voćem i povrćem, u dobi od petnaest mjeseci i dvije godine, su imali za dva boda veći kvocijent inteligencije. S druge strane, djeca koja su uz prehranu konzumirali kekse, čokoladu, zaslađene napitke te grickalice, pri mjerenju kvocijenta inteligencije, u dobi od osam godina, pokazali su slabije rezultate. Njihov kvocijent inteligencije bio je za dva boda niži. Negativni rezultati pokazani su i kod djece hranjene gotovom dječjom hranom u dobi od šest godina, ali s druge strane pozitivne učinke kod djece u dobi od dvije godine. Stoga su znanstvenici zaključili kako su potrebna dodatna istraživanja u ovom slučaju.

Utjecaj na kvocijent inteligencije nije velik, međutim, ova studija dokazuje kako prehrambene navike u dobi od šest mjeseci do dvije godine, mogu imati mali, ali ipak značajan utjecaj na kvocijent inteligencije u školskoj dobi. Također, pokazuje kako hrana koju konzumiramo uistinu dugoročno može imati učinak na zdravlje, a to nikako ne bismo trebali zanemariti.

Stručni tim Petica-igrom do zdravlja

Literaturni izvor: https://www.sciencedaily.com/releases/2012/08/120807095740.htm