voće povrće1

Visok unos voća i povrća smanjuje rizik od nastanka kardiovaskularnih bolesti i prerane smrti, pokazalo je istraživanje sa Sveučilišta u Kopenhagenu u kojem je sudjelovalo oko 100 000 Danaca. Pretpostavlja se da je za ovu povezanost najzaslužniji vitamin C kojim obiluje voće i povrće.

Rezultati su pokazali da su ispitanici s najvišim unosom voća i povrća imali 15% niži rizik od razvoja bolesti srca i krvnih žila te 20% niži rizik od prijevremene smrti, u usporedbi s onima koji su ove namirnice konzumirali rijetko.

U istraživanju su korišteni i podaci o genetskom nasljeđu ispitanika – točnije, o prisutnosti određene varijante gena koja utječe na prirodno povećanje koncentracije vitamina C u krvnoj plazmi. Primijećeno je da su genetski visoke razine vitamina C također smanjivale rizik od razvoja bolesti srca i krvnih žila, te prijevremene smrti, kao i visok unos voća i povrća bogatim vitaminom C. Autori su temeljem toga zaključili da je za zaštitni utjecaj voća i povrća velikim dijelom zaslužan njihov visok sadržaj vitamina C.

Vitamin C važan je zbog brojnih uloga u organizmu.  Ključan je za sintezu kolagena, antioksidativnim svojstvima štiti organizam od slobodnih radikala, pomaže funkciju tjelesnog obrambenog sustava, pomaže apsorpciju željeza, djeluje kao antihistaminik te na taj način može olakšati simptome alergija.  Dnevna preporučena doza vitamina C iznosi 75 mg/dan za žene i 90 mg/dan za muškarce. Najviše vitamina C može se pronaći u namirnicama poput agruma (naranča, limun, grejp), paprike, brokule i kiselog kupusa.  Preporučeni dnevni unos vitamina C može se zadovoljiti unosom jedne veće naranče ili šalicom kuhane brokule.

Svjetska zdravstvena organizacija istaknula je voće i povrće kao važne komponente pravilne i uravnotežene prehrane. Zbog obilja različitih nutrijenata važnih za zdravlje poput ugljikohidrata, vitamina, minerala i prehrambenih vlakana preporuča se minimalni unos od 400 g dnevno. Studije su potvrdile da se navedena doza dovodi direktno u vezu sa smanjenim rizikom od brojnih kroničnih bolesti poput bolesti srca i krvožilja, dijabetesa tipa 2 te različitih malignih bolesti.

Također, njihov unos može pridonijeti produljenom osjećaju sitosti i normalnoj probavi hrane, a time boljoj kontroli tjelesne mase te prevenciji pretilosti, komentirala je znanstvena koordinatorica programa PETICA- igrom do zdravlja, doc. dr. sc. Darija Vranešić Bender te savjetovala kako unijeti preporučenih pet porcija voća i povrća na dan:

  • Neka voće i povrće bude na vidljivom mjestu u vašem domu i dostupno svima.
  • Narežite voće na manje zalogaje, grickajte voće ili sirovo povrće i tako budite primjer svojoj djeci u stvaranju zdravih prehrambenih navika.
  • Ako vaše dijete voli sokove, nastojte mu davati svježe cijeđene ili stopostotne voćne sokove.
  • Ako koristite konzervirano voće u kompotu, birajte proizvode s manjim udjelom šećera.
  • Uz svaki obrok i međuobrok poslužite i malu porciju voća.
  • Sušeno voće može činiti dobar međuobrok za djecu, posebno sušene marelice i brusnice te čips od jabuke.

 

Stručni tim Petica-igrom do zdravlja