Posebnost svakog jela temelji se na okusima i mirisima koje ono pruža našim osjetilima. Kako bismo postigli harmoniju okusa, ali i mirisa, važno je poznavanje začina i začinskog bilja te načina na koji oni „oblikuju“ jelo koje pripremamo. Začinsko bilje čine zelene, lisnate biljke poput peršina i ružmarina, dok začine smatramo dijelove (sjemenke, plod) aromatičnih biljaka poput đumbira i cimeta. Kada kupujete svježe začinsko bilje birajte ono koje ima tamniju boju, dok suhe začine kupujte u malim količinama kako bi ono najvrijednije u njima ostalo sačuvano. Povrh toga, stručnjaci savjetuju da začine čuvate na suhom i tamnom te hladnijem mjestu, i u nepropusnim posudama. Rok trajanja razlikuje se od začina do začina, no kada govorimo o:

  • cijelim začinima rok trajanja je od godine (listovi i cvjetovi) do iznad dvije (sjemenke, kora i korijen) godine
  • mljevenim začinima rok trajanja je od šest mjeseci (listovi, cvjetovi, sjemenke i kora) do godinu dana (korijen).

Prilikom pripreme hrane te dodavanja začina ključno je biti umjeren. Većina začina i začinskog bilja, zbog svoje osjetljive teksture, dodaje se u svježem obliku ili pri kraju kuhanja. Neki kuhari vole usitniti prstima suho začinsko bilje prije dodavanja jelu radi postizanja dodatne aromatične note.

Vrijednost i važnost začina te začinskog bilja proizlazi iz činjenice da je većina poznata još od davnina, a neizostavni su sastojci svake kuhinje i u današnje vrijeme. Osim što su esencijalni za ukusno jelo, prepoznati su i po brojnim pozitivnim učincima po zdravlje.  U prilog tome govori i zapis Hipokrata, koji je još u vrijeme prije Krista, opisivao važnost korištenja šafrana, cimeta, timijana, korijandera, mente i mažurana u različite medicinske svrhe.

Dolaskom jeseni, ali i hladnijeg vremena, češće koristimo začine koji pridonose jačanju našeg imuniteta, ali i održavanju dobrog zdravstvenog statusa. U nastavku vam donosimo kratki pregled pomno odabranih začina koje bi svaka obitelj trebala uvrstiti u svoja jela i pića te savjete kako to učiniti u svakodnevnom životu.

CIMET

Jedan od najstarije poznatih začina, cimet, podrijetlom iz Šri Lanke, Mijanmara i Indije, poseban je upravo zbog svojih esencijalnih ulja s pozitivnim učincima po zdravlje. Također, trebao bi biti sastavni dio naše prehrane i zbog mnogih fitonutrijenata za koje se smatra da pomažu u regulaciji šećera u krvi te djeluju protuupalno. Cimet je koncentrirani izvor minerala poput kalcija, mangana i željeza, te izvor prehrambenih vlakana. Osim toga, 1 žličica mljevenog cimeta sadrži samo 6 kalorija.

SAVJETI:

  • Želite li pripremiti piletinu na drugačiji način dodajte cimet ostalim začinima koje inače koristite te iznenadite svoje okusne pupoljke.
  • Štapići cimeta otpustit će svoje vrijedne sastojke u tekućinu koju njima miješate, bilo riječ o čaju, kavi, jogurtu, ne možete pogriješiti.
  • Omiljene grickalice djece, kokice, obogatite prahom cimeta i time stvorite njihovu zdraviju inačicu.

KURKUMA

Kurkuma potječe iz Indonezije i južne Indije čiji je sastavni dio kulture preko 5000 godina. Ona se kroz povijest koristila kao začin, sredstvo za iscjeljivanje i tekstilnu boju prepoznatljive žute boje. Poznata je kao sastavni dio curry praha, koji uz kurkumu sadrži mješavinu dvadeset drugih začina. Dobrobiti kurkume pripisuju se njezinom sastojku kurkuminu za koje se smatra da ima antioksidativna  i protuupalna svojstva, a idealan je dodatak vašoj prehrani jer sadrži mangan i željezo.

SAVJETI:

  • Kurkumu dodajte pečenom povrću (korjenasto povrće, krumpir, cvjetača) te različitim žitaricama. Time ćete dodati papreno-slatku notu jelu te ga obogati vrijednim mineralima.
  • Zagrijte se toplom šalicom mlijeka sa žličicom meda, kurkume i cimeta u nadolazećim hladnim danima.
  • Kako biste bili sigurni da će vaš mališan uključiti kurkumu u svoju prehranu, u najdraži smoothie dodajte pola žličice ovog začina.

ĐUMBIR

Specifičan ljutkasti, rezak okus, koji pecka okusne pupoljke, karakterističan je za đumbir koji je cijenjen zbog svojih kulinarskih i medicinskih svojstava od davnina. Spomenuti okus nastaje zahvaljujući tvarima zvanim gingeroli. Istraživanja su pokazala da đumbir može ublažiti jutarnje mučnine, ublažiti bolove u mišićima nakon vježbanja te može pomoći u probavi hrane. Opće poznato je da djeluje protuupalno na organizam što je dodatan razlog zašto ga treba uključiti u prehranu tijekom godine. Izvor je magnezija, vitamina B6 i kalija, a 28 grama (gotovo 2 žlice) đumbira sadrži samo 20 kalorija.

SAVJETI:

  • Mljeveni korijen možete dodati medenjacima, kolačima, keksima, likerima i sirupima koje će svatko od ukućana htjeti probati.
  • Možete ga kiseliti te poslužiti uz sushi, kao što je to tradicija u Japanu.
  • Dodajte ga u ukusne, guste juhe od mrkve ili bundeve te na taj način ponudite ovo blago vašem mališanu.

ČEŠNJAK

Jedan od najstarijih začina potječe iz porodice ljiljana s područja središnje Azije, koji se s godinama proširio diljem svijeta. Grci su posebno hvalili ovaj začin, posebice Pitagora, no već tada je bio na meti kritika glede njegova intenzivna mirisa. Alicin, sastojak je češnjaka, koji je zaslužan za njegov specifičan miris, ali i za brojne povoljne učinke po zdravlje. Češnjak se smatra afrodizijakom. On je izvor vitamina C, mangana, vitamina B6, selena, a jedna žličica sadrži samo 4 kalorije.

SAVJETI:

  • Ovaj univerzalni začin možete dodati juhama, varivima, ribi ili mesu te time dobiti punoću okusa.
  • Miris češnjaka može se ublažiti ako nasjeckani češnjak pirjate na toplom maslinovom ulju, a ako želite jači miris i okus dodajte ga na kraju kuhanja.
  • Nasjeckani češnjak možete pomiješati s maslinovim uljem te dodatno usitniti u mužaru. Dobivenu smjesu možete pomiješati s jogurtom te poslužiti kao umak za narezane štapiće od mrkve za cijelu obitelj.

Stručni tim PETICA-igrom do zdravlja