Statistički podaci Svjetske zdravstvene organizacije ukazuju na to da 50% odraslih osoba u Europi ima prekomjernu tjelesnu masu pri čemu ih je 20% pretilo. Zabrinjavajući su i podaci povezani uz dječju populaciju prema kojima svaki treći 11-godišnjak ima problema s prekomjernom tjelesnom masom ili pretilošću. Pretilost je javnozdravstveni problem i u Republici Hrvatskoj prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo iz 2016. godine. S problemom prekomjerne tjelesne mase i/ili pretilosti bori se 33% dječaka odnosno 20% djevojčica. Pretilo dijete ima povećani rizik da postane pretila odrasla osoba. Također, poznato je da je pretilost ozbiljan zdravstveni problem, s obzirom da povećava rizik od brojnih kroničnih nezaraznih bolesti poput srčano-žilnih bolesti, dijabetesa tipa 2 i zloćudnih bolesti.

Pretilost jest posljedica nepravilne prehrane, koja najčešće uključuje unos visokokalorične hrane, i neredovite tjelesne aktivnosti. Neredoviti obroci, preskakanje prvog jutarnjeg obroka, nedovoljan unos voća i povrća te unos velike količine procesirane hrane pridonose nakupljanju kilograma.

Pravilne životne navike, koje ujedno uključuju i pravilne prehrambene navike, stvaraju se u najranijoj dobi. Iako vaše dijete trenutačno nema problema s viškom kilograma, važno je obratiti pozornost na njegove prehrambene navike te tjelesnu aktivnost. Ako usvoji pravilne životne navike od malih nogu veća je vjerojatnost da će ih primjenjivati i kasnijem u životu.
Najprije obratite pozornost na dovoljan unos voća i povrća, točnije barem dva serviranja voća odnosno tri serviranja povrća na dan. Na taj način će vaše dijete unijeti potrebne vitamine, minerale i vlakna. Dnevnom unosu vlakna pridonijet će unos žitarica, za koje se preporuča da barem polovica proizvoda od žita bude od cjelovitog zrna. Primjerice jedna kriška integralnog kruha, pola šalice smeđe kuhane riže i pola šalice cjelovitih žitnih pahuljica predstavljaju dovoljnu količinu cjelovitih žitarica za jednog školarca. One su nutritivno bogatije u odnosu na procesirane žitarice.

Osim što je adekvatan unos voća, povrća i žitarica od iznimne važnosti za zdravlje djeteta, potrebno je obratiti pažnju na unos slatkiša i zaslađenih napitaka. Slatkiši nisu zabranjeni, ali zbog velike dostupnosti često su previše uključeni u dnevni jelovnik djeteta. Možete ih zamijeniti šakom sušenog voća ili orašastih plodova. Danas je sveprisutan trend konzumacije zaslađenih napitaka, a unos vode je zanemaren. Usadite vašem djetetu naviku adekvatnog unosa vode tijekom dana. Pritom će unijeti vodu potrebnu za funkciju svake stanice u tijelu, a izbjeći će unos velike količine dodanog šećera.

Pravilne prehrambene navike su iznimno važne, ali ne smijemo zanemariti niti učinak tjelesne aktivnosti. Djeca bi trebala biti aktivna barem 60 minuta dnevno kako bi se njihovo tijelo moglo normalno razvijati.
Stjecanje određene životne navike nije nimalo jednostavno, ali zato je iznimno važno biti ustrajan. Stručnjaci procjenjuju kako je u prosjeku potrebno 66 dana da bi nam određena radnja postala automatska odnosno navika. Budite ustrajni zajedno sa svojim najmlađima kako bi očuvali ono što je najvažnije, zdravlje.

Stručni tim PETICA-igrom do zdravlja