Banane su tropske voćke podrijetlom iz jugoistočne Azije koje su se proširile po čitavom svijetu, a njihovo ime dolazi od arapske riječi banan što u doslovnom prijevodu znači prst. Osim što su slatke i ukusne, banane su bogate vitaminima i mineralima te su dostupne tijekom cijele godine. Također, jedna su od prvih namirnica koja se preporučuje prilikom uvođenja krute hrane kod dojenčadi.

Put od polja do stola

Banane za uspješan rast zahtijevaju tropsku klimu, a beru se u određenom trenutku kada su još nezrele. Nakon berbe stavljaju se u prostoriju u koju se ispušta plin etilen u određenim koncentracijama kako bi se ubrzao i poboljšao proces zrenja. Čim se lagano počinje naslućivati žuta boja banane se pakiraju i otpremaju do trgovina gdje ih u konačnici kupujemo. Ostatak zrenja nastavlja se prirodno tijekom puta.

Jeste li znali?

  • Osim banana koje su namijenjene za konzumaciju kao sirove, postoji i vrsta onih koje se prije konzumacije moraju termički obraditi (kuhanjem, pečenjem ili prženjem), a riječ je o plantana (eng. plantain) bananama. One su u odnosu na obične banane brašnaste, pune škroba i s manje šećera. Također, puno su veće te imaju deblju i grublju koru.
  • Osim toga, na putovanjima se možete susresti i s bananama crvene kore čija je unutrašnjost jednaka nama poznatim žutim bananama samo što su mekše i slađe te im se kora lakše guli.

Banane možemo pronaći u različitim veličinama, a jedna srednja banana ima u prosjeku oko 118 g. Energetska vrijednost banane srednje veličine je otprilike 105 kcal, a njezina nutritivna vrijednost ovisna je o stadiju zrelosti. Primjerice, ako konzumirate banane sa žutom korom one su izvor otpornog škroba koji se svrstava u funkcionalno prehrambeno vlakno jer ima pozitivna svojstva na zdravlje. Otporni škrob iz banane (tip 2, škrob s visokim udjelom amiloze) povećava rast korisnih bifidobakterija u debelom crijevu, povoljno utječe na razinu glukoze i inzulina te oksidaciju masnih kiselina i povećava iskoristivost kalcija. S druge strane, banane čija kora ima poneku ili brojne crne pjege izvor su jednostavnih šećera radi čega se banane smatraju hranom s visokim glikemijskim indeksom te pogodnima za konzumaciju neposredno prije tjelesne aktivnosti. Zrelost banane mijenja se konstantno tijekom vremena i što je ona zrelija ujedno ima i veću probavljivost. Važno je spomenuti da banane imaju visok udio kalija, primjerice banana srednje veličine osigurava oko 422 mg kalija što je oko 10% dnevnog preporučenog unosa. Također, sadrže vitamin C i vitamine B skupine, mangan te prebiotičke spojeve, frukto-oligosaharide, koji pridonose jačanju imunološkog sustava.

Banane su dobra namirnica za zdravlje probavnog sustava jer sadrže topljiva prehrambena vlakna, iz skupine fruktana, koja na sebe vežu višak vode. Upravo zato se u slučaju proljeva preporučuje konzumirati banane.

U nastavku vam donosimo još nekoliko savjeta kako skladištiti odnosno iskoristiti banane:

  • Ako želite usporiti zrenje banana potrebno ih je spremiti u hladnjak. Unatoč tome što će kora poprimiti smeđu boju, unutrašnjost će ostati čvrsta nekoliko dana duže nego inače. Drugi način je da banane odvojite i da svakoj vrh omotate prozirnom folijom.
  • Banane možete oguliti, narezati na kriške, spremiti u vrećicu za zamrzavanje i staviti u hladnjak. Zamrznute banane kasnije možete koristiti za smoothie, kao dodatak zobenoj kaši ili maslacu od orašastih plodova.
  • Iskoristite banane za sladoled. Narežite bananu na manje komadiće i zamrznite na sat vremena. Zatim ju stavite u mikser uz dodatak grčkog jogurta i vanilije i miješajte dok ne dobijete homogenu smjesu. Smjesu izlijte u kalupe za sladoled i zamrznite.
  • Pire od banane možete koristiti za pripremu dječjih kašica, ali isto tako ga možete dodati u smjesu za palačinke, vafle i kolače te tako zamijeniti šećer koji se dodaje po receptu.

Stručni tim PETICA – igrom do zdravlja