Svjetska zdravstvena organizacija (engl. WHO, World Health Organization) je organizacija Ujedinjenih naroda čiji je jedan od glavnih ciljeva koordinacija međunarodnog javnog zdravstva. Ona je odgovorna za sva globalna zdravstvena pitanja. Samim time vodi brigu o utjecaju prehrane na zdravlje svih osoba diljem svijeta. Uočeno je kako brojne populacije zahvaćaju različita narušena zdravstvena stanja čiji uzrok leži upravo u neadekvatnoj prehrani. Upravo na tom tragu, Svjetska zdravstvena organizacija postavila je šest globalnih nutritivnih ciljeva koje je potrebno ostvariti do 2025. godine u cilju očuvanja zdravlja opće populacije. O kojim je ciljevima te predloženim strategijama riječ, možete pronaći u nastavku teksta.

  • Poremećaj rasta

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije 162 milijuna djece mlađih od pet godina su niskog rasta. Poremećaj rasta je posljedica neadekvatne prehrane te infekcija u prve tri godine života djeteta, a u konačnici rezultira narušenim kognitivnim i tjelesnim razvojem djeteta, smanjenom produktivnošću te lošim ukupnim zdravstvenim statusom. Djeca koja pate od poremećaja rasta imaju veći rizik od razvoja prekomjerne tjelesne mase i pretilosti u odrasloj dobi.
Poboljšanje prehrane žena reproduktivne dobi, edukacijom djevojaka još tijekom srednjoškolskog obrazovanja važnosti adekvatne prehrane te poticanjem majki na dojenje u prvih 6 mjeseci života su koraci koji mogu pridonijeti prevenciji poremećaja rasta. Prevenciji može pridonijeti i cjelokupna zajednica, osiguravanjem kvalitetnijih higijenskih uvjeta, posebno u nerazvijenim zemljama subsaharske Afrike te južne Azije. Upravo je u navedenim područjima povećan broj osoba koje pate od poremećaja rasta. Prema ciljevima Svjetske zdravstvene organizacije, navedenim akcijama do 2025. godine, cilj je smanjiti broj slučajeva koji pate od poremećaja rasta za 40%.

  • Anemija

Anemija je stanje organizma koje se odnosi na smanjen broj krvnih stanica i/ili smanjenu količinu hemoglobina koji je zadužen za prijenos kisika u krvnim stanicama. Najčešće pogađa žensku populaciju, a prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije pola milijardi žena reproduktivne dobi pati od anemije. Anemija nepovoljno djeluje na zdravlje trudnica, ali i samog djeteta. Također, narušava kvalitetu života i radnu produktivnost s obzirom da uzrokuje umor, malaksalost i vrtoglavicu.
Kako bi se do 2025. godine za 50% smanjio broj žena reproduktivne dobi koje pate od anemije, potrebno poraditi na prevenciji. Primjerice na vrijeme definirati uzročnike anemije putem preventivnih pregleda, provesti edukaciju brojnih žena reproduktivne dobi o pravilnoj prehrani te izvorima željeza u prehrani kao i osiguravati besplatne dodatke prehrani koji predstavljaju izvor željeza i folne kiseline budućim majkama.

  • Niska porođajna masa

Niska porođajna masa je glavni prediktor perinatalnog morbiditeta i mortaliteta. Također, predstavlja rizik za nezarazne kronične bolesti poput dijabetesa te bolesti srca i krvožilja.
Uglavnom je stopa djece s niskom porođajnom masom prisutna u nerazvijenim te srednje razvijenim zemljama, međutim posljednjih godina sve je veća pojavnost i u visoko razvijenim zemljama. Procijenjeno je kako 15 do 20% od ukupnog broja rođene djece ima nisku porođajnu masu što na svjetskoj razini iznosi otprilike 20 milijuna novorođenčadi godišnje.
Niska porođajna masa djeteta povezana je s lošim nutritivnim statusom majke. Pravovremenom edukacijom budućih majki, već u srednjoj školi, o pravilnoj prehrani te osiguravanje nutritivne suplementacije moguće je poboljšati nutritivni status mladih žena. Na taj način, pridonijeli bismo zdravlju žena reproduktivne dobi, ali i budućeg djeteta. Također, potrebno je dodatno podizati svijest o važnosti tjelesne aktivnosti, pravilne prehrane te nepušenja u vidu očuvanja zdravlja. Do, 2025. godine bi pomoću navedenih akcija trebali smanjiti stopu niske porođajne mase za 30%.

  • Pretilost

Pretilost je dobro poznati zdravstveni problem. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije 42 milijuna djece mlađe od pet godina pati od pretilosti. S obzirom da pretilost predstavlja direktnu opasnost za razvoj kroničnih nezaraznih bolesti, preuranjenu smrt te razvoj invalidnosti u odrasloj dobi, potrebno je hitno poduzeti određene mjere kako bi se umanjile negativne posljedice ove pandemije.
Jedna od predloženih mjera jest razviti jednoznačnu politiku te prehrambene smjernice koje će djelovati motivirajuće na promjenu prehrambenih navika cjelokupne populacije. Također, razvijati javne, društvene marketinške kampanje koje će promicati vrijednosti kao što su pravilna prehrane te redovita tjelesna aktivnost.

  • Dojenje

Posljednjih godina intenzivno se vrše istraživanja kako bi se utvrdili učinci dojenja na zdravlje djeteta, stoga je Svjetska zdravstvena organizacija na listu globalnih nutritivnih ciljeva uvrstila povećanje stope dojenja. Cilj je do 2025. godine povećati stopu dojenja za 50% unutar prvih šest mjeseci života djeteta. Prema posljednjim podacima samo 38% djece u svijetu se prvih 6 mjeseci života hrani isključivo dojenjem. Dojena djeca bolje napreduju u svom rastu i razvoju, a tome pridonosi kvaliteta majčinog mlijeka koja je svojim sastavom prilagođena samom djetetu. Dojenje smanjuje rizik od respiratornih i različitih infektivnih bolesti, ali i pretilosti te drugih kroničnih nezaraznih bolesti. Upravo je dojenje prvi korak u prevenciji pretilosti kod djece.
Predložene preventivne mjere su smanjenje promocije proizvoda za nadomjestak majčinoj prehrani te stvaranje poticajne atmosfere i prostora koji će potaknuti majke da doje djecu u javnosti.

  • Značajan gubitak tjelesne mase u dječjoj dobi

Značajan gubitak tjelesne mase u dječjoj dobi nastaje uslijed nezadovoljavanja nutritivnih potreba. Time se povećava rizik od niskog rasta, oslabljenih kognitivnih funkcija te kroničnih nezaraznih bolesti. Također, povećan je rizik od smrti uzrokovan infektivnim oboljenjima poput dijareje, ospica i upale pluća. Dijete koje je nedovoljno uhranjeno ima tri puta veći rizik u odnosnu na normalno uhranjeno dijete. Godišnje, zbog neuhranjenosti umire 2 milijuna djece. Zdravstveni sustavi do 2025. godine trebaju se značajno pobrinuti oko ovog problema te osmisliti kvalitetnu strategiju kako bi spriječili tragične posljedice.

Stručni tim PETICA-igrom do zdravlja