Dovoljan broj sati koje dijete provede spavajući značajno utječe njegov rast, razvoj te njegovo ponašanje prilikom obavljanja dnevnih aktivnosti. To je potvrdilo i nedavno istraživanje Američke akademije za pedijatriju (AAP).

Ozbiljan problem

Kronični nedostatak sna ozbiljan je javnozdravstveni problem među djecom. Posljedice nespavanja ili poremećaji spavanja u dječjoj dobi dovode do problema neispavanosti, tromosti i nemogućnosti obavljanja svakodnevnih zadataka, uz podražljivost i impulzivnost. Ovo rezultira većom učestalosti pojave depresije, poremećaja ponašanja, debljine i srčanih bolesti. Nerijetko se djeca s poremećajima spavanja pogrešno dijagnosticiraju pod slikom poremećaja iz ADHD kruga.

 

Istraživanje potvrdilo

Samo 48% djece školske dobi u Sjedinjenim Američkim Državama spava 9 sati tijekom radnih dana, pokazalo je novo istraživanje Američke akademije za pedijatriju (AAP).
Djeca koja imaju adekvatnu duljinu spavanja i dobru kvalitetu sna značajno lakše održavaju pozornost tijekom školskog sata, imaju rjeđe smetnje u ponašanju, bolja školska postignuća te bolje reguliraju emocije.

Istraživači su analizirali odgovore roditelja i njegovatelja 49050 djece u dobi od 6-17 godina. Odgovarali su na pitanja koliko u prosjeku njihovo dijete spava tijekom radnoga tjedna. Definiran dovoljan broj sati sna jednak je ili veći od 9 sati. Također, neka od postavljenih pitanja uključivala su pokazivanje interesa i radoznalost za učenjem novih stvari, izvršavanje domaćih zadaća, dovršavanje započetih zadataka, mirnoću djeteta i suočavanje s izazovima.

Samo 47,6% djece spava dovoljno

Istraživači su otkrili da je dovoljna količina sna zabilježen kod 47,6% djece u dobi od 6 do 17 godina. Od one djece koja su spavala barem 9 sati, u usporedbi s onima koja većinu radnih dana to nisu činili, njih 44% bilježi povećane izglede za pokazivanjem zanimanja i radoznalost za učenjem novih stvari, a 33% ih je povećalo izglede za uspješno izvršavanje domaćih zadaća.

Zašto dolazi do nedostatka sna?

Istraživači su također identificirali rizične čimbenike povezane s nedovoljnom količinom sna. Neki od njih su: niži nivo roditeljskog ili skrbničkog obrazovanja, siromaštvo, produljeno vrijeme provedeno uz računala i mobitel, zlostavljanje, zanemarivanje i druga potencijalno traumatična iskustva iz djetinjstva te problemi mentalnog zdravlja. Napori bi se trebali posebno usredotočiti na ograničenja upotrebe digitalnih medija, uspostavljanje rutine spavanja, vrijeme početka i duljinu školske nastave.

Uspostavljanje rutine odlaska u krevet

Od vrlo rane dobi potrebno je djetetu stvoriti osjećaj ugode uspostavljanjem rutine odlaska u krevet. Osobito uspješnim (bez obzira na to provodi li se u djetetovom domu ili izvan njega) pokazao se princip 3B (engl. brush, book, bed). Upravo ta rutina djetetu daje osjećaj sigurnosti i zadovoljstva.

Dijete ne bi trebalo gladno odlaziti na počinak. Večera bi trebala biti najmanje 1-2 sata prije odlaska u krevet.

Hrana za kvalitetan san

Preporučuju se namirnice bogate vlaknima (žitarice s prirodnim sladilima kao što je med), orašasti plodovi, jogurt, jaja, sir, borovnice ili banane. Neke vrste sireva su također osobito preporučljive. Osobito one koje sadrže više razine triptofana, esencijalne aminokiseline koja stimulira sintezu serotonina (tzv. hormona sreće).

Mala djeca ne bi trebala odlaziti u krevet s bočicom bilo da je riječ o mlijeku, mliječnoj formuli ili soku zbog povećanog rizika od nastanka karijesa.

Ova je tema od općega značenja za društveni boljitak. Stoga je potrebna daljnja edukacija i osvješćivanje djece, tinejdžera, roditelja te svekolike javnosti o značenju i utjecaju spavanja na zdravlje.

 

Stručni tim PETICA- igrom do zdravlja