Iako je Republika Hrvatska zemlja koja jednim djelom pripada Mediteranu, ne možemo se pohvaliti s redovitom i dostatnom konzumacijom ribe. Prosječni Hrvat godišnje pojede tek 8 kg ribe, dok primjerice Francuzi u prosjeku pojedu 33 kg, a stanovnici Islanda čak 90 kg ribe godišnje. Možda vas rezultati istraživanja u nastavku potaknu da u vašu svakodnevnu prehranu više uključite ribu.

Istraživanje provedeno na University of Pennsylvania obuhvatilo je ukupno 541 dijete u dobi od 9 do 11 godina, od čega je 54% dječaka i 46% djevojčica. Ispitanici su popunjavali upitnik o učestalosti konzumacije ribe unutar mjesec dana. S obzirom da je istraživanje provedeno u Kini, korištena je kineska verzija testa inteligencije pod nazivom „Wechslerov test inteligencije za djecu“. Praćene su verbalne i neverbalne vještine, kao i poznavanje vokabulara, te kodiranje. Roditelji su za svoju djecu ispunjavali upitnik o navikama povezanim za spavanje. Upitnikom su obuhvaćena pitanja koja su se odnosila na trajanje spavanja, učestalosti buđenja tijekom noći te dnevnu pospanost. Također, postavljen je i set takozvanih demografskih pitanja poput stupnja obrazovanja, zanimanja, bračnog statusa te broja djece.

Prema rezultatima objavljenim u časopisu Nature, konzumacija ribe barem jednom tjedno u dječjoj dobi, pridonosi boljem snu te većem kvocijentu inteligencije. Djeca koja su navela da konzumiraju ribu barem jednom tjednom imaju za 4,8 bodova veći kvocijent inteligencije u odnosu na djecu koja rijetko odnosno nikad ne konzumiraju ribu. Također, utvrđena je poveznica između konzumacije ribe i bolje kvalitete sna.

Upravo se pozitivan utjecaj na inteligenciju i san pripisuje unosu omega – 3 masnih kiselina iz ribe. S obzirom da omega – 3 masne kiseline djeluju na izgradnju i funkciju živčanog sustava, nedvojbeno je da će u konačnici djelovati pozitivno i na kognitivni status. Utvrđeno je da konzumacija ribe te dodataka prehrani na bazi ribljeg ulja, u trudnica, direktno povezano s boljim neurološkim razvojem  novorođenčeta. Povrh toga, majčin unos rezultira boljim jezičnim i vizualnim motoričkima sposobnostima djeteta u dobi od 6 do 18 mjeseci, koordinaciji ruku i nogu u dobi od 2,5 godine te većim kvocijentom inteligencije u kasnijoj dobi. Adekvatan unos omega-3 masnih kiselina iz ribe povezan je i s boljim kognitivnim i akademskim učincima u adolescentskoj dobi, kao i smanjenim kognitivnim padom i demencijom u kasnijoj dobi.

Nedvojbeno je kako omega-3 masne kiseline, porijeklom iz ribe, imaju uistinu višestruko povoljno djelovanje na zdravlje svih dobnih skupina. U slučaju da vam konzumacija ribe dva puta tjedno predstavlja opterećenje na vaš obiteljski budžet, pokušajte s plavom sitnom ribom koja je cjenovno vrlo pristupačna. Također, nemojte odustati u vašim nastojanjima!

Stručni tim PETICA-igrom do zdravlja