Kolin je spoj prirodno prisutan u hrani koji ima mnogobrojne funkcije u metaboličkim procesima u organizmu. U hrani ga većinom pronalazimo u namirnicama životinjskog porijekla poput žumanjka jajeta, crvenog mesa, peradi i ribe. Međutim, prisutan je i u ponekim biljnim izvorima poput grahorica, orašastih plodova i kupusnjača (npr. brokula, kelj, kupus, prokulica, koraba).

Postoje indikacije kako povećana konzumacija kolina tijekom trudnoće može pozitivno djelovati na kognitivne i motoričke sposobnosti djeteta. Upravo je istraživanje objavljeno u časopisu FASEB, analiziralo utjecaj unosa kolina na kognitivni status djece čije su majke tijekom posljednjeg tromjesečja putem hrane unosile dvostruko više kolina od dnevnih preporuka. Prethodno su slična istraživanja provedena i na životinjskim modelima kod kojih je utvrđeno da prehrana majke nadopunjena dodacima prehrani kolina pozitivno djeluje na kognitivnu funkciju potomstva.

Rezultati ovog istraživanja od iznimnog su značaja jer je utvrđeno kako većina žena u trudnoći ne zadovoljava preporučeni dnevni unos kolina od 450 mg. Jedan od potencijalnih razloga je to što danas postoji trend stigmatizacije određene vrste hrane te onda i samoinicijativno izbacivanje namirnica iz prehrane. Kada govorimo o namirnicama bogatim kolinom, to su jaja, crveno meso (govedina, svinjetina) i jetra. Ostali izvori su puretina, losos, pšenične klice, mlijeko, orašasti plodovi, mahunarke i određeno povrće. Studijom je obuhvaćen manji broj žena, točnije 26. Podijeljene su u dvije skupine te su obje skupine konzumirale jednaku hranu. Osnovna razlika je u tome što je jedna skupina u obliku dodataka prehrani konzumirala 480 mg kolina, što predstavlja nešto veći unos od dnevne preporučene doze, dok je druga skupina primala 930 mg kolina na dan. Unos kolina je u oba slučaja bio pod strogom kontrolom s obzirom da je postojala mogućnost interakcije s metabolizmom vitamina B6 i B12 te folne kiseline.

Djeca su podvrgnuta testovima brzine obrade podataka i vizuospacijalne sposobnosti u dobi od 4, 7, 10 i 13 mjeseci. Mjerili su koliko je vremena potrebno djetetu da gledajući fotografiju na zaslonu računala da znak odnosno pokrene neku motoričku reakciju. Iako su djeca u obje skupine pokazale kognitivne prednosti, brzina procesiranja informacijama značajno je veća u skupini čije su majke konzumirale 930 mg kolina dnevno.

S obzirom da je istraživanje provedeno na relativnom malom uzorku, nemoguće je samo na temelju njega izdati smjernice za veći unos kolina tijekom trudnoće. Međutim, svakako otvara prostor i poticaj da se ista problematika prouči na statistički značajnijem uzorku.

Stručni tim PETICA-igrom do zdravlja