Kofein po kemijskom sastavu pripada skupini alkaloida. Prirodno je prisutan u različitim namirnicama te napitcima. Kava i čaj su glavni izvori kofeina, ali možemo ga pronaći i u kakaovom zrnu, biljci mate, guarani te u sjemenkama, listovima i/ili plodovima preko 60 različitih biljnih vrsta. Zavirimo li malo u povijest, pronaći ćemo informacije kako je u Europi kofein postao sastavni dio uobičajene prehrane u 16. stoljeću kada se najviše unosio putem čaja. Svakodnevno ispijanje kave postao je rašireni običaj sredinom 20. stoljeća koji se zadržao i do danas. Upravo taj običaj predstavlja najčešći način unosa kofeina diljem svijeta. Prema rezultatima dosadašnjih istraživanja nije pokazano kako konzumiranje kofeina ima negativno djelovanje na zdravlje, stoga ga ne ubrajamo u skupinu sredstava ovisnosti.

Kofein ima brojne zdravstvene blagodati za organizam. Smanjuje rizik od dijabetesa tipa II te visokog krvnog tlaka koji ujedno pripadaju skupini najučestalijih kroničnih nezaraznih bolesti. Nadalje, kofein povoljno djeluje na kognitivno zdravlje pri čemu smanjuje rizik od Parkinsonove bolesti. Hrana i napitci koji sadrže kofein imaju visok antioksidativni kapacitet te time pridonose smanjenju oksidativnog stresa u organizmu. Također, već odavno postoje dokazi kako kofein pozitivno utječe na sportsku izvedbu. Učinak kofeina je najizraženiji kod dugotrajnih aktivnosti prilikom kojih se nakon određenog razdoblja pojavljuje zamor u mišićima. Djeluje povoljno na način da odgađa osjećaj umora te smanjuje percepciju napora i boli. Međutim, bez obzira na spoznaju o pozitivnim učincima kofeina prilikom sportske izvedbe, svaki sportaš bi trebao ispitati učinak na vlastitom tijelu.

S obzirom da prevelika konzumacija kofeina može uzrokovati nemir, treskavicu, glavobolju, razdražljivost i/ili mučninu, prilikom konzumacije hrane, tableta ili napitaka potrebna je doza opreza. Izvor kofeina nema značajnog utjecaja odnosno kava i čaj su jednako djelotvorni kao tablete. No, za koji god oblik se odlučili valja imati na umu da ne treba pretjerivati s konzumacijom kave odnosno kofeina. Primjerice, više od 3 kave dnevno, mogu povećati razinu steroidnog hormona stresa – kortizola, što svakako nije poželjno stanje.

Kada se više fokusiramo na metode kojim možemo gubiti kilograme i suvišno masno tkivo onda nerijetko možemo i pronaći i pripravke s kofeinom za tu namjenu. Naime, s obzirom da postoje dokazi kako pridonosi razgradnji viška masti u organizmu, kofein je vrlo često i komponenta dodataka prehrani za redukciju tjelesne mase. Međutim, ne možemo kofein smatrati čarobnim elementom koji će pridonijeti smanjenju tjelesne mase. Pravilna prehrana i adekvatna količina tjelesne aktivnosti ključ su u rješavanju problema pretilosti, dok je kofein samo dodatni čimbenik koji može pridonijeti tom procesu.

Kavu odnosno kofein zaista ne trebamo smatrati neprijateljem, ali u svakom trenutku važno je imati u vidu da treba biti umjeren prilikom njene konzumacije.

Stručni tim PETICA-igrom do zdravlja