Redovita tjelesna aktivnost osigurava zdravlje, bolju regulaciju tjelesne mase te prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti. Također, potiče socijalizaciju te pridonosi boljem kognitivnom i emocionalnom stanju organizma. Bez obzira na brojne dobrobiti redovite tjelesne aktivnosti često se u javnosti upozorava kako je cjelokupna svjetska populacija nedovoljno tjelesno aktivna te kako sjedilački način života poprima sve veće razmjere. Kakvo je stanje u Europi po pitanju tjelesne aktivnosti njezinih građana svjedoči istraživanje provedeno 2014. godine u svih 28 članica Europske unije.

Provedeno je na 1000 ispitanika koji su se putem kratkog intervjua izjašnjavali o svojim navikama povezanim uz tjelesnu aktivnost. Pitanja su bila povezana uz konkretno bavljenje organiziranim oblicima tjelesne aktivnosti odnosno nekim sportom, ali su obuhvaćala i segment neformalne tjelesne aktivnosti poput vrtlarenja, bicikliranja i plesa. Također, analizirano je i koliko vremena osobe dnevno provode hodajući te sjedeći na radnom mjestu i ispred malih ekrana.

  • Koliko se Europljani bave organiziranim oblicima tjelesne aktivnosti?

Organizirani odnosno formalni oblici tjelesne aktivnosti podrazumijevaju vježbanje u grupi s točno isplaniranim treningom te rasporedom treninga. Primjerice trening pilatesa, vježbanje u fitness centrima ili bavljenje nekim konkretnim sportom. Prema dobivenim rezultatima 59% ispitanih Europljana rijetko ili nikada nije sudjelovalo u formalnim oblicima. Njih 41% vježbalo je barem jednom tjedno, dok samo 8% njih, pet ili više puta tjedno. Osobe u nordijskim zemljama (Danska, Finska i Švedska) vježbaju redovitije u odnosu na stanovnike u ostatku Europe. Žene su u odnosu na muškarce rjeđe tjelesno aktivne. Također, stupanj tjelesne aktivnosti opada s dobi. Tjelesnu aktivnost prakticira 64% muškarca i žena u dobi od 15 do 24 godina, dok u dobi od 55 i više godina ta stopa opada te iznosi 30%.

  • Jesu li bolji u takozvanim neformalnim oblicima tjelesne aktivnosti?

Europljani radije pribjegavaju neformalnim oblicima tjelesne aktivnosti kao što su vrtlarenje, čišćenje stana, pješačenje, bicikliranje i slično, ali opet nedovoljno često. Europske smjernice povezane za tjelesnu aktivnosti su veoma jednostavne i jasne. Preporuka je prakticirati minimalno 20 minuta intenzivne tjelesne aktivnosti barem tri puta tjedno, odnosno 30 minuta umjerene tjelesne aktivnosti minimalno pet puta tjedno. Međutim bez obzira na tako jednostavne preporuke čak 54% ispitanika ne prakticira intenzivnu tjelesnu aktivnost (npr. bicikliranje, trčanje), a njih 44% nije prakticiralo niti umjerenu tjelesnu aktivnost (čupanje trave, šetnja i slično) u proteklom tjednu. Također, u smjernicama je istaknuto kako je važno pješačiti u komadu barem 10 minuta na dan. Šest od deset ispitanika navelo je kako je u proteklom tjednu hodalo u komadu po deset minuta samo četiri dana. Dugotrajno sjedenje je također zabrinjavajući problem. Čak 43% Europljana dnevno sjedi između 2,5 h i 5,5 sati. Osobe s visokim stupnjem obrazovanja zbog prirode posla nerijetko sjede i više od 8 h dnevno.

  • Previše barijera, a premalo motivacije?

Na pitanje što ih najviše motivira na tjelesnu aktivnosti odgovorili su sljedeće: zdravlje (64%) i regulacija tjelesne mase (24%). Neki od razloga su i poboljšanje kondicije (40%), opuštanje (35%) i zabava (30%). Nedostatak vremena sprječava 42% ispitanika da se bave tjelesnom aktivnošću, dok njih 20% nema interesa niti motivacije.

Čini se kako ipak postoji manji dio populacije Europe koja je oduševljena tjelesnom aktivnošću te kojoj ona čini sastavni dio njihove svakodnevnice. Međutim, polovica Europljana ne sudjeluje ni u kakvom obliku tjelesne aktivnosti, bilo da je riječ o intenzivnom ili umjerenom intenzitetu tjelovježbe, a oko 13% posto njih mora uložiti velike napore da uvedu barem 10-minutno hodanje svaki dan. Izvještaj provedenog istraživanja upozorava kako je hitno potrebno pronaći mjere kojima bi Europa prerasla u tjelesno aktivan kontinent.

Literaturni izvor: http://www.eufic.org/en/healthy-living/article/eurobarometer-survey-highlights-the-challenges-of-getting-europeans-active

Stručni tim PETICA-igrom do zdravlja