Probiotici su pojedinačna ili mješovita kultura živih mikroorganizama koji u adekvatnim količinama imaju povoljne učinke na zdravlje. Uslijed bolesti, upotrebe antibiotika ili drugih lijekova, starenja, izlaganja toksinima i pak zbog nepravilnih prehrambenih navika može doći do narušavanja ravnoteže u crijevima. Probiotici u tom slučaju igraju ključnu ulogu i ponovno uspostavljaju ravnotežu između „dobrih“ i „loših“ bakterija.

Probiotici se nalaze u fermentiranim namirnicama kao što su jogurt, kefir, sir i fermentirano povrće (kiseli kupus), a isto tako dostupni su kao dodaci prehrani u obliku tableta, kapsula, praška te u tekućem obliku. Probiotici bi trebali biti redovito prisutni u našoj prehrani zbog brojnih povoljnih učinaka na zdravlje kod proljeva, konstipacije, alergija, intolerancije laktoze, gljivičnih vaginalnih infekcija u žena, iritabilnog crijeva i stresa, karcinoma, a također poboljšavaju i imunološke funkcije. Najčešći probiotički rodovi bakterija su Lactobacillus i Bifidobacterium, a od kvasaca Saccharomyces boulardii. Bakterije roda Lactobacillus najčešće se koriste kao probiotici u jogurtu, a njihova odlika je sposobnost formiranja biofilmova što im omogućuje preživljavanje u nepovoljnim uvjetima (nizak pH u želucu) i održavanje kolonija. Prilikom kupovine jogurta i ostalih mogućih izvora probiotika, obratite pažnju na deklaraciju. Zapamtite, probiotički jogurt je onaj koji sadrži pojedinačnu ili mješovitu kulturu živih mikroorganizama, a broj bakterija koji se nalazi u mililitru ne bi trebao biti manji od 108 bakterija. Osim Lactobacillusa, bakterije roda Bifidobacterium važne su jer pomažu prilikom probave hrane, proizvodnji kratkolančanih masnih kiselina, i doprinose smanjenju upale stimulacijom imunoloških stanica.

U nastavku vam donosi pregled nekoliko najpoznatijih probiotičkih vrsta te njihovu važnost za zdravlje:

Lactobacillus acidophilus

  1. acidophilus je najčešće istraživana vrsta koja ima brojne povoljne učinke na zdravlje. Istraživanja pokazuju da može utjecati na prevenciju i smanjenje proljeva kako putničkog, tako i onog izazvanog antibioticima, a pomaže i kod infekcije s Clostridium difficile. Ove bakterije se povezuju i s liječenjem vaginalnih infekcija, poboljšanjem simptoma kod iritabilnog crijeva te snižavanjem kolesterola. Obično se nalaze u jogurtu, fermentiranim proizvodima od soje (miso i tempeh), a mogu biti i sastavni dio mlijeka. Preporučene doze variraju od 1 do 15 milijardi jedinica koje tvore kolonije (engl. Colony Forming Unit – CFU) / mL ili g na dan.

Lactbacillus plantarum

  1. plantarum se obično nalazi u fermentiranom povrću i fermentiranim sokovima. Preporučena doza nije strogo definirana, no u dodacima prehrani nalazi se od 3 do 10 milijardi CFU/mL. Studije su pokazale da ova vrsta ima ulogu u poboljšanju imuniteta i psihološkog zdravlja jer može pomoći u smanjenju anksioznosti i depresije, smanjenju kolesterola, poboljšanju krvnog tlaka te smanjenju alergijskih simptoma u djece.

Lactobacillus rhamnosus GG

LGG je jedan od najučinkovitijih probiotika u liječenju infektivnih proljeva, a kod djece može spriječiti pojavu karijesa, poboljšati neurološko zdravlje, smanjiti rizik od ADHD-a i također liječiti akutni proljev. Istraživanje na djeci s akutnim proljevom pokazalo je da uzimanje 10 milijardi CFU/mL dnevno može imati pozitivan učinak na stolicu. LGG se najčešće nalazi u kefiru i jogurtu.

Lactobacillus helveticus s Bifidobacterium longum

  1. helveticus se povezuje s poboljšanom kvalitetom sna i povišenim razinama kalcija u serumu kod starijih osoba. U kombinaciji s Bifidobacterium longum poboljšava opće zdravlje, zdravlje kože te ima imunosupresivna svojstva. Također, ove bakterije zajedno pomažu u liječenju stanja poput anksioznosti i depresije ako se koriste u količini od tri milijarde CFU/mL na dan. Mogu se pronaći u jogurtu, kefiru, nekim sirevima, te u obliku dodataka prehrani.

Bifidobacterium bifidum

  1. bifidum može pomoći u liječenju konstipacije, putničkog proljeva, sindroma iritabilnog crijeva, ulceroznog kolitisa i infekcije H. pylori. Jedno istraživanje je pokazalo da unos B. bifidum ima ulogu i u prevenciji ekcema u djece te u poboljšanju imunološkog sustava. Istraživanja su pokazala pozitivan učinak kod unosa jedne milijarde CFU/mL dnevno, a u prehrani ove bakterije možete pronaći u nekim vrstama jogurta, kefira, miso, tempeha, octa te kiselim krastavcima i kiselom kupusu.

Bifidobacterium breve

  1. breve ima važnu ulogu u našem zdravlju jer odgađa pojavu konstipacije i proljeva te stimulira imunološki sustav. Osim navedenog, sudjeluje u sprječavanju rasta E.coli, a doprinosi i normalnoj probavi neprobavljivih vlakana. Ova bakterija se može naći u kefiru i kiselom kupusu.

Saccharomyces boulardii

  1. boulardii je kvasac koji djeluje kao probiotik i koristi se u prevenciji i liječenju proljeva u djece i odraslih. Također, može smanjiti ponovnu pojavu u bolesnika s infekcijama koje uzrokuje C. difficile te ima pozitivan utjecaj kod bolesnika sa sindromom iritabilnog crijeva i Crohnovom bolešću. Kvasac se koristi za dobivanje kombuche, a može biti i sastojak dodataka prehrani. Doze koje su se koristile u istraživanju na odraslima bile su od 250 do 1000 mg dnevno tijekom dva do četiri tjedna, dok su djeca uzimala od 250 do 750 mg dnevno, ne dulje od pet dana.

Stručni tim PETICA – Igrom do zdravlja