Trenutno popularni način prehrane koji se ujedno koristi i kao metoda za mršavljenje zove se „Intermittent Fasting“ (IF), što u doslovnom prijevodu znači povremeno gladovanje. IF zapravo objedinjuje različite obrasce prehrane koji uključuju razdoblje gladovanja i razdoblje bez ograničenja. Gladovanje samo po sebi nije novi pojam s obzirom da se već stoljećima spominje u kontekstu raznih religija, a preporučao ga je i Hipokrat davnih godina zbog zdravstvenih razloga.

Koji obrasci IF postoje?

  • Gladovanje svaki drugi dan – izmjenjuju se dani gladovanja i dani kada unos energije nije ograničen
  • Modificirano gladovanje – u dane gladovanja unosi se 20 – 25% energetskog unosa, a u preostale dane unos energije nije ograničen. Najpopularniji obrazac je 5:2, a uključuje dva dana gladovanja.
  • Vremenski ograničena prehrana – uključuje produljeno vrijeme „noćnog gladovanja“. Najpoznatiji obrazac je „Leangains“ u kojem je dopušteno osam sati unositi hranu, a 16 sati je potrebno gladovati.

Kao prednost pri mršavljenju, kod ovog obrasca prehrane, zagovornici navode da individualci ne moraju brojati kalorije već su vremenski ograničeni kada smiju jesti. Smatra se obrascem prehrane koji je jednostavan za primjenu, a prednost je svakako što nema klasičnog izbacivanja makronutrijenata ili određenih skupina namirnica već se sve namirnice mogu konzumirati u vremenu kada je dopuštena konzumacija hrane.

Što nam znanstvena istraživanja govore o IF?

Generalno, istraživanja koja su proučavala razlike na gubitku tjelesne mase između IF i redukcije energetskog unosa kod ljudi pokazuju da nema statistički značajnih razlika. U jednom istraživanju gdje su praćene razlike između skupine ispitanika na IF (vremenski ograničena prehrana) i kontrolne skupine tijekom 12 tjedana uočeno je da su ispitanici na IF unosili manje kalorija zbog čega su u konačnici postigli i gubitak tjelesne mase te im se smanjio sistolički tlak. Između drugih rezultata (masno tkivo, kolesterol, inzulinska rezistencija) nije bilo statistički značajne razlike.

Istraživanje iz 2018. godine u kojem su pretili ispitanici sa šećernom bolešću tip 2 bili podijeljeni u dvije skupine (modificirano gladovanje 5:2 obrazac i ograničenje energetskog unosa) pokazalo je poboljšanje razine HbA1c, glukoze natašte i lipida, no te razlike nisu bile statistički značajne. Ipak, to ne znači nužno da je sigurno za sve osobe koje imaju šećernu bolest. Osoba sa šećernom bolešću bi se o tome trebale posavjetovati sa svojim liječnikom, dijabetologom, zbog lijekova koje uzimaju i rizika od hipoglikemije.

Provedena istraživanja su uglavnom kratkog trajanja i s manjim brojem ispitanika. Također, još uvijek nije utvrđeno je li ovakav oblik prehrane djelotvorniji od ostalih. IF ne nudi superiorne prednosti kontrole tjelesne mase u usporedbi s ograničenjem energetskog unosa i za detaljnije zaključke o ovom obrascu prehrane potrebna su dugoročna, randomizirana istraživanja. Znanstvenici ističu kako bi buduća istraživanja trebala obratiti pozornost i na moguće kognitivne i imunološke implikacije, kvalitetu prehrane i mikrobiom.

Moguće nuspojave ovakvog obrasca prehrane su stalna glad, hladnoća, razdražljivost, nedovoljno energije i smanjenje radne performanse. IF se nikako ne preporuča osobama koje su izložene riziku od poremećaja prehrane, trudnicama i dojiljama, a također ni ženama u reproduktivnoj dobi te djeci u procesu rasta i razvoj.

Stručni tim PETICA – igrom do zdravlja