Opće poznato je kako dojenje ima pozitivan utjecaj na smanjenje rizika od smrti uzrokovane zaraznim bolestima unutar prve dvije godine života djeteta. Međutim, pozornost počinje preuzimati i tema utjecaja dojenja na prevenciju različitih kroničnih nezaraznih bolesti što uključuje i prevenciju prekomjerne tjelesne mase odnosno pretilosti u dječjoj dobi.

Prema preporukama svjetskih institucija poput Američke pedijatrijske akademije i UNICEF-a dojenje se preporuča u prvih šest mjeseci života, a zatim uz odgovarajuću dohranu povremeno dojenje do druge godine života djeteta. Majčino mlijeko specifično je po tome što osigurava optimalan sastav hranjivih tvari prilagođen dojenčetu. Manji rizik od pojave astme, celijakije i pretilosti te bolji kognitivni razvoj djeteta jesu dugotrajni pozitivni učinci dojenja. Pretpostavlja se da preventivni učinak dojenja možemo pripisati sastavu mlijeka, ali i tome da se prehrambene navike stvaraju još od dojenačke dobi.

Djeca koja se hrane formulama u prosjeku imaju od 10 do 18% veći energetski unos što može dovesti do povećanja tjelesne mase. Također, rizični čimbenik predstavlja i unos proteina koji je kod djece hranjene isključivo dohranom od 55 do 80% veći u odnosu na dojenu djecu. Visok unos proteina potiče lučenje inzulina te inzulinu sličnom čimbeniku rasta, koji stimuliraju masne stanice, što rezultira povećanim odlaganjem masti još od najranije dobi. Majčino mlijeko u svom sastavom sadrži različite hormone te druge biološke čimbenike koji utječu na kontrolu uzimanja hrane, a samim time i regulaciju tjelesne mase.

Majčino mlijeko osim po sastavu specifično je po okusu i mirisu. Ono se svakim danom mijenja ovisno o stadiju laktacije, prehrambenim navikama majke te volumenu mlijeka koje dijete posiše, dok su tvornički pripravci jednakog okusa. Pretpostavlja se kako upravo prvi susret s okusima i mirisima određenih namirnica putem majčinog mlijeka utječe ne prehrambene navike djeteta u budućnosti. Susretom s različitim okusima i mirisima putem mlijeka, dijete će lakše prihvatiti nove namirnice kada ih susretne na svom tanjuru. Na taj način dojenje programira buduće prehrambene navike djeteta.

Dojenje također ima prednost pred hranjenjem dojenačkim formulama, zbog toga što dijete samo regulira raspored hranjenja tijekom dana kao i energetski unos ovisno o svojim potrebama. S druge strane, hranjenjem na bočicu obrok traje dok dijete ne popije sve što je u bočici što često može rezultirati većim energetskim unosom.

O tome da dojenje djeluje preventivno odnosno smanjuje rizik od prekomjerne tjelesne mase i pretilosti pokazuju i rezultati brojnih zdravstvenih istraživanja. Prema rezultatima studije provedene od strane Hardera i suradnika, utvrđeno je kako svaki dodatan mjesec dojenja, unutar prvih devet mjeseci dojenačke dobi, smanjuje rizik od pojave pretilosti u kasnijoj dobi za 4%. Primjerice dojenje u trajanju od jednog do tri mjeseca smanjuje rizik za 19%, od četiri do šest mjeseci za 24%, a od sedam do devet mjeseci čak za 33%.

U slučaju da ste u mogućnosti, dojenje je svakako poželjnije u odnosu na dojenačke formule, odnosno smatramo ga jednom od mjera u prevenciji pretilosti.

Stručni tim PETICA-igrom do zdravlja

Literaturni izvor: Harder, T., Bergmann, R., Kallischnigg, G, Plagemann A. (2005) Duration of breastfeeding and risk of overweight: a meta-analysis. Am J Epidemiol, 162 (5): 397-403.