Astma je kronična opstruktivna bolest dišnih putova koja uzrokuje probleme pri disanju. Najčešće se simptomi bolesti izmjenjuju u epizodama, odnosno faza akutnog pogoršanja s fazom izostanka simptoma. Dvije su vrste lijekova za ublažavanje simptoma, a to su lijekovi za dugoročnu prevenciju te skupina lijekova za brzo ublažavanje simptoma.

Prevalencija pretilosti i astme među djecom, ali i odraslim osobama, u značajnom je porastu posljednjih nekoliko desetljeća. Postoje brojni dokazi o zajedničkoj pojavi pretilosti i astme, što upućuje na zaključak da bi dva navedena stanja mogla biti usko povezana. Nekoliko je mehanizama koji povezuju pretilosti i astmu, uključujući pretilost uzrokovanu ograničenjem u plućnoj prilagodbi i protoku zraka, sistemskom upalom, disfunkcijom simpatičkog živčanog sustava te genetskim čimbenicima. Smanjena tjelesna aktivnost i potencijalno štetno djelovanje lijekova na bazi kortikosterioda su također rizični čimbenici za pretilost koji su najčešće prisutne u osoba koje boluju od astme. Rana intervencija u liječenju astme kod djece može pridonijeti prevenciji pretilosti, a samim time i drugih metaboličkih bolesti u odrasloj dobi.

U studiji provedenoj od strane Chen i suradnika, u Southern California Environmental Health Sciences Center, razmatran je učinak astme na razvoj pretilosti. U istraživanju su bila uključena djeca vrtićke dobi i prvog razreda osnovne škole, u dobi od 5 do 7 godina. Ukupno je obuhvaćeno 2 171 ispitanik. Djeca u početku istraživanja nisu imala problema s prekomjernom tjelesnom masom ili pretilošću. Praćeni su kroz narednih 10 godina kako bi se utvrdilo imaju li djeca koja boluju od astme povećani rizik od razvoja pretilosti tijekom djetinjstva i adolescencije. Također, praćen je utjecaj lijekova za astmu na rizik od razvoja pretilosti. Rezultati istraživanja pokazali su kako astma prisutna u dječjoj dobi pridonosi pojavi pretilosti u kasnijem djetinjstvu i adolescenciji. Djeca koja na početku istraživanja nisu bila pretila, a bolovala su od astme, imali su 51% veći rizik od pretilosti u odnosu na djecu koja nisu imala problem s astmom. Također, djeca kod koje su tijekom života zabilježene „epizode“ teškog disanja, zabilježen je 42% veći rizik od pretilosti. S druge strane, u djece koja su koristila lijekove protiv astme, u odnosu na one koji nisu, zabilježena je manja stopa pretilosti.

S obzirom da je astma bolest koja djeluje na samo disanje što ujedno i otežava tjelesnu aktivnost, postoji potencijalni rizik od razvoja pretilosti. Međutim, terapija lijekovima i prilagođeno vježbanje su nužni kako bi osoba mogla biti tjelesno aktivnija, a time i prevenirati razvoj kronične nezarazne bolesti u budućnosti.

Stručni tim PETICA-igrom do zdravlja