Djeca s lošijim prehrambenim navikama znaju često biti razdražljiva te mogu pokazivati znakove agresivnosti. U istraživanju, nedavno objavljenom u časopisu BMC Public Health, analizirana je tema kako prehrana utječe na ponašanje.

Istraživanjem je analizirana povezanost pravilne prehrane s boljim samopoštovanjem, samopouzdanjem te učestalosti emocionalnih problema. Također, praćeno je odražava li se način prehrane na odnos s vršnjacima kao što su nemogućnost sklapanja prijateljstva, te razini nasilja i zlostavljanja kojoj su ta djeca podvrgnuta.

Ovim istraživanjem obuhvaćeno je ukupno 7 675 djece, u dobi od dvije do devet godina, iz osam europskih zemalja – Belgija, Cipar, Estonija, Njemačka, Mađarska, Italija, Španjolska i Švedska. Procjena kakvoće prehrane u ispitanika provedena je pomoću alata pod nazivom HDAS (engl. Healthy Dietary Adherenece Score). Rezultati HDAS–a pokazuju kolika je usklađenost prehrane ispitanika s preporukama povezanim uz pravilnu prehranu. Viši HDAS ukazuje na bolju usklađenost sa smjernicama pravilne prehrane.

Na samom početku studije roditelji su ispunili upitnik o učestalosti konzumiranja određenih namirnica, odnosno točnije 43 namirnice koje se nalaze na popisu. Ovisno o učestalosti konzumacije namirnica koje su navedene na popisu djeci je dodijeljen HDAS rezultat. Psihosocijalno blagostanje procijenjeno je na temelju samopoštovanja, odnosa s roditeljima, prisutnosti emocionalnih problema te odnosa s vršnjacima kako su se roditelji izjasnili u validiranom upitniku. Također, provedena su i antropometrijska mjerenja tjelesne mase i visine kod svih ispitanika. Navedena mjerenja ponovljena su i dvije godine kasnije.

Rezultati su pokazali da je konzumacija ribe prema smjernicama, 2-3 puta tjedno, povezana s boljim samopoštovanjem, stabilnim emocionalnim ponašanjem te dobrim odnosom s vršnjacima. Također, pozitivan učinak zabilježen je i u slučaju konzumacije cjelovitih žitarica te proizvoda od cjelovitog zrna. Djeca čija je prehrana bogata cjelovitim žitaricama pokazuju bolje odnose sa svojim vršnjacima. Veći osjećaj samopoštovanja bio je povezan s umjerenim unosom šećera u prehrani. Dr. Louise Arvidsson naglasio je, kako kod djece u dobi od dvije do devet godina postoji poveznica između primjene pravilne prehrane i psihološkog blagostanja, što podrazumijeva manje emocionalnih problema, bolji odnos s vršnjacima i veće samopoštovanje. Zanimljivo je kako je poveznica između prehrane i boljeg raspoloženja neovisna o socioekonomskom statusu i tjelesnoj masi djeteta.

Autori sugeriraju da bi rezultati provedenog istraživanja dodatno dobili na težini, bilo bi poželjno uključiti i djecu s kliničkom dijagnozom depresije, anksioznosti i drugih poremećaja u ponašanju. Međutim, bez obzira na to potrebno je ustrajati u pravilnoj i uravnoteženoj prehrani svih članova obitelji. Vjerujemo da ste i sami bili u situaciji kada se dijete hranilo adekvatno i u skladu s preporukama te da ste tada uočili kako je manje razdražljivo, sretnije te bolje surađuje sa svojim vršnjacima.

Stručni tim PETICA-igrom do zdravlja