Današnji način života obilježen je užurbanim ritmom tijekom cijelog dana pri čemu u vrlo kratkom vremenu trebamo stići obaviti različite aktivnosti. Pritom često remetimo naš dnevni ritam hranjenja. Posrćemo za lako dostupnom obično procesiranom hranom, jednostavnom za konzumaciju. Stručnjaci često naglašavaju kako je procesirana hrana jedan od najčešćih uzročnika prekomjerne tjelesne mase odnosno pretilosti. Međutim, postavlja se pitanje je li nužno sva procesirana hrana štetna za zdravlje?

Pojam procesirana hrana obuhvaća svu hranu koja je na neki način obrađena prije konzumacije, a to podrazumijeva postupke kuhanja, konzerviranja, smrzavanja, pakiranja ili obogaćivanja hrane. Procesiranu hranu zapravo možemo podijeliti u više skupina pri čemu postoji gradacija od minimalno procesirane hrane do izrazito procesiranih gotovih i polugotovih jela.

Minimalno procesirana hrana podrazumijeva konvencionalnu hranu spravljenu za uporabu poput špinata pakiranog u vrećice, narezanog povrća te prženog orašastog voća. Nadalje, konzervirani pelati rajčice, smrznuto voće, povrće ili riba također pripadaju skupini procesirane hrane. Smrznute namirnice podvrgavaju se procesu smrzavanja u trenutku visokog stupnja zrelosti kako bi se očuvalo što više hranjivih tvari. Nadalje, hrana u koju su tijekom procesa proizvodnje dodane arome, sladila, začini, boje, konzervansi i slično također ubrajamo u procesiranu hrane. Najvišem stupnju procesiranja podvrgnuta su polugotova jela poput smrznutih lazanja, pizze, polugotovih peciva i slično.

Dakle, procesiranje hrane je neizbježno kako bismo osigurali dovoljno hrane za cjelokupnu svjetsku populaciju te kako bi nam određene namirnice bile dostupne tijekom cijele godine. Procesiranje hrane samo po sebi nije loše niti štetno za zdravlje, međutim problem nastaje prilikom dodavanja velike količine šećera, soli te zasićenih masti. Važno je naglasiti kako niti jedna hrana nije zabranjena, ali ipak trebamo pripaziti na naše prehrambene odabire. Upravo iz tog razloga postoje deklaracije na prehrambenim proizvodima. Prilikom čitanja deklaracije svakako je potrebno obratiti pozornost na količinu soli odnosno natrija koju proizvod sadrži. Također, osvrnuti se na udio dodanog šećera te sadržaj masti. Analizom tri navedena elementa, koji su upravo najkritičniji elementi prehrane u općoj populaciji, možete procijeniti je li proizvod poželjan za konzumaciju ili nije.

Stručni tim PETICA-igrom do zdravlja