Znate li koji je sport inicijalno nastao kao način transporta po snijegu, a tek je u 20. stoljeću prerastao u oblik rekreacije i sporta? Naravno, riječ je o skijanju! Danas su većina skijaša rekreativci koji jednom godišnje uživaju u planinskim ljepotama za vrijeme godišnjeg odmora. Međutim, profesionalno skijanje je puno više od toga.

Skijanje pripada skupini olimpijskih sportova te se natjecanja održavaju u sklopu zimskih Olimpijskih igara. Definiranje skijaških pravila, kao i organizaciju te kontrolu natjecanja provodi Međunarodna skijaška federacija, poznata pod nazivom FIS, čije je sjedište u švicarskom gradu Bernu.

U skijanju se razlikuju alpske i nordijske discipline. Poznato je pet alpskih skijaških disciplina, a to su slalom, veleslalom, superveleslalom, spust i alpska kombinacija. U svim disciplinama sudjeluju i žene i muškarci. Jednostavnija podjela je na tehničke discipline, u koje se ubrajaju slalom i veleslalom, te brzinske discipline spust i superveleslalom. Prva alpska disciplina na programu OI za muškarce i žene bila je alpska kombinacija 1936. godine, a tek su kasnijih godina uvedeni spust, slalom, veleslalom i superveleslalom. Manje poznate alpske discipline su akrobatsko skijanje za žene i muškarce, slobodna vožnja po grbama i akrobatski skokovi. Nordijske discipline, koje su naziv dobile po području iz kojeg potječu, čine skijaško trčanje i skijaški skokovi.

Osnovnu skijašku opremu čine skije sa skijaškim vezovima, pancerice ili skijaške cipele te štapovi. Skijaški vezovi omogućuju da se pancerica pričvrsti za samu skiju, a njezina izvedba ovisi o skijaškoj disciplini. Uz osnovnu, uvijek ide i dodatna oprema, koju u skijaškom svijetu čine odijelo, kaciga, rukavice i naočale.

S obzirom da postoje nekoliko vrsta skijaških treninga, ovisno o razdoblju u godini, samim time se smjernice vezane u prehranu također razlikuju. Prehranu možemo podijeliti na prehranu u skijaškoj sezoni, prijelaznom razdoblju te kada se nalazimo na velikim nadmorskim visinama. Prehrana bogata ugljikohidratima i proteinima primjenjuje se u skijaškoj sezoni. Za dodatni nadomjestak ugljikohidrata te kao izvor brze energije preporučuju se energetske pločice i gelovi kao međuobrok. Prijelazno razdoblje treninga bazira se na jačanju snage i mišićne mase, stoga je u tom razdoblju svakako naglasak na hrani koja predstavlja izvor proteina. Tijekom razdoblja povećanja mišićne mase povećava se broj obroka i potrebna ukupna dnevna količina kalorija. Prehrana može biti zahtjevni segment kada se nalazimo na velikim nadmorskim visinama. Pritom se preporuča povećati ukupan dnevni energetski unos za 10 do 15 % te obratiti pozornost na veći unos proteina kako bismo pridonijeli održavanju muskulature. Također, poželjno je unositi dovoljne količine voća i povrća. Hidracija organizma je također vrlo važan segment kao u svakom sportu. Intenzivna tjelesna aktivnost, hladan, suhi zrak te potencijalni problemi s otežanim disanjem zbog velike nadmorske visine mogu uzrokovati dehidraciju organizma. Upravo zato je iznimno važno obratiti pažnju na redovitu konzumaciju tekućine.

Hrvatski skijaški savez utemeljen je 15 godina nakon utemeljenja Međunarodne skijaške federacije (FIS-e) odnosno 1939. godine. U članstvo FIS-a primljen je 1992. godine. Najveće uspjehe hrvatskoga skijanja ostvarila je obitelj Kostelić koji su ujedno podigli hrvatsko skijanje iz pepela i postavili ga na čvrste temelje. Janica Kostelić broji ukupno četiri zlatne i dvije srebrne medalje na OI, pet zlatnih medalja na svjetskim prvenstvima i tri ukupne pobjede u svjetskom kupu. Brat Ivica Kostelić proslavio se s ukupno tri srebrne medalje na OI, zlatnom i srebrnom medaljom na svjetskim prvenstvima i ukupnom pobjedom u svjetskom kupu.

Skijanje je iznimno zahtjevan sport, osim složenih treninga, potrebno je puno truda, rada, energije i odricanja da bi osoba prerasla u profesionalnog skijaša.

Stručni tim PETICA-igrom do zdravlja