Svaka godina donosi neke nove trendove, nova pitanja i nova istraživanja. PETICA vam donosi deset trendova, prema Kerry Health and Nutrition Institute koji će obilježiti 2019. godinu:

1. Autentičnost i kvaliteta proizvoda

Potrošači su sve više zainteresirani i informiraju se o hrani koju kupuju i konzumiraju. Upravo zato će tijekom 2019. godine biti stavljen što veći naglasak na zadobivanje povjerenja potrošača inovativnošću i kvalitetom proizvoda. Odakle dolazi hrana, kakav je sastav proizvoda i njihova prehrambena vrijednost te hoće li hrana koju konzumiraju imati pozitivan ili negativan učinak na njihovo zdravlje su samo neka od pitanja o kojima potrošači sve više razmišljaju. Istovremeno, potrošači žele da te informacije budu prikazane što jednostavnije i njima razumljivije. Također, u fokusu će sve više biti sastojci i proizvodi koji pridonose održivosti cijelog sustava.

2. Probavni wellness

Wellness prema kraćoj definiciji znači visoka razina zdravlja, kako fizičko i psihičko, tako i mentalno, društveno i duhovno. Što predstavlja probavni wellness u nutricionizmu? Odgovor je zdravlje i ravnoteža probavnog sustava. Glavni pokretač ovog trenda je želja potrošača da primijete pozitivne učinke na zdravlje probavnog sustava obzirom na hranu koju konzumiraju. Naglasak se stavlja na hranu koja može pomoći smanjenju plinova, nadimanja ili ozbiljnijih gastrointestinalnih simptoma, zatim na fermentirane namirnice te sastojke poput prebiotičkih vlakana i probiotika.

3. Smanjenje šećera – uvijek u trendu

Jedan od trendova koji je aktualan već godinama i čiji se trend nastavlja i dalje jest poticanje potrošača na smanjenje šećera u prehrani. Glavni cilj ovog trenda je iznimno važan za očuvanje zdravlja budućih generacija. Preporuke kažu da bi jednostavne šećere trebalo unositi manje od 10% ukupnog energetskog dnevnog unosa.

Ako ste se zapitali kako zamijeniti šećer zdravijim odabirom, pročitajte ovaj PETICA članak.

4. Redizajn pića

Pića, prvenstveno sokovi, koji sadrže dodani šećer povezani su s trendom smanjenja šećera u prehrani. Smatra se da pića mogu dobiti sasvim novo ruho i obogatiti se hranjivim sastojcima. Neki od primjera su proteinski napitci, kombucha i napitci s kofeinom. Obzirom na to da inovacije idu u smjeru dodavanja proteina, vlakana, cjelovitih žitarica pa čak i voća i povrća u pića, redizajn pića bi se mogao spojiti s „grickanjem po putu“.

5. Individualni pristup prije svega

Rad s nutricionistom osigurat će individualni plan prehrane kojem prethodi antropometrijsko mjerenje, vođenje dnevnika prehrane i tjelesne aktivnosti te razgovor o vašim prehrambenim i životnim navikama. U skladu s time individualni pristup u nutricionizmu se razvija i u tehnološkom smislu pa već postoje brojni prenosivi uređaji, aplikacije te DNA i mikrobiološki testovi. Budućnost u ovom segmentu vidi se u personaliziranoj prehrani temeljeno rezultatima revolucionarnih pretraga, 3D tisku, napretku u priboru za jelo te sustavu isporuke.

6. Hrana biljnog podrijetla

Dobro isplanirala prehrana koja se temelji na namirnicama biljnog podrijetla, kao što su voće i povrće, cjelovite žitarice, orašasti plodovi i sjemenke te mahunarke može biti uravnotežena prehrana koja zadovoljava sve dnevne potrebe pojedinca. Sve veći broj ljudi odabire biljnu prehranu iz niza razloga, od brige za zdravlje do očuvanja okoliša. Ovaj trend ostvaruje se i kroz inovacije u prehrambenoj industriji, a primjer za to su proizvodi s biljnim proteinima i tjestenine na bazi povrća.

7. Ugljikohidrati – „dobri“ ili „loši“?

Ugljikohidrati su jedni od tri makronutrijenata koji bi prema općim preporukama trebali činiti oko polovicu našeg dnevnog energetskog unosa. Mnoge dijete pomiču preporučene vrijednosti, što nije poželjno. Važno je voditi računa o unosu cjelovitih žitarica, voća i povrća, a samim time i prehrambenih vlakana uz istovremeno smanjenje unosa dodanog šećera.  Sam trend oko ugljikohidrata više se odnosi na proizvodnju, a jedan od primjera je korištenje povrća kao baze za tjesteninu umjesto rafiniranog škroba.

8. Proteini iz prepoznatljivih izvora

Posljednjih godina prehrana s visokim udjelom proteina je među najpopularnijima. Potrošači traže sve veće količine proteina u različitim kategorijama prehrambenih proizvoda, jer se povezuju s povećanjem mišićne mase. Potrošačima je također važno da ti proteini budu iz prepoznatljivih, ali i što kvalitetnijih izvora kao što su meso, sirevi, sirutka ili orašasti plodovi.

9. Masti – vrsta važnija od količine

Obzirom na to da je jedan od trendova smanjenje dodanog šećera, okus hrane potrebno je poboljšati, i tu svoje mjesto pod suncem pronalaze masti. Trend u fokus stavlja važnost vrste masnoća koje koristimo dok u drugi plan pada sama količina. Stoga, birajte pretežito nezasićene masti koje se nalaze u maslinovom i repičinom ulju, ribi (tuna, srdela, skuša) te orašastim plodovima i sjemenkama.

Pritom je važno zapamtiti da previše masti u prehrani nije poželjno i da je preporučeni unos od 25 do 30% ukupnog dnevnog energetskog unosa.

10. „Grickanje po putu“

Zbog užurbanog stila života i posla dolazi do rascjepkanosti obroka te sve više ljudi poseže za „grickanjem po putu“ umjesto jedenja za stolom. Trend „grickanja po putu“ naglašava da je potrebno zamijeniti tradicionalno poznate grickalice koje pridonose unosu „praznih kalorija“ s hranom koja ima veću nutritivnu gustoću poput voća i povrća, cjelovitih žitarica, mahunarki te proizvoda koje objedinjuju nove, zanimljive kombinacije različitih i manje poznatih namirnica.

Stručni tim PETICA – igrom do zdravlja