Novosti

3103. 2020.

Metabolički sindrom i djeca – uzroci i posljedice 

31. ožujka 2020.|

Metabolički sindrom obuhvaća skup međusobno povezanih čimbenika rizika za razvoj srčano-žilnih bolesti i dijabetesa tipa 2 (hipertenzija, poremećeni metabolizam glukoze, dislipidemija i trbušna pretilost) koji se sve češće pojavljuju i u dječjoj dobi. Prevalencija debljine u djece u porastu je širom svijeta, a s njome se u koraku pojavljuju i brojni drugi zdravstveni problemi. Uzroci epidemije debljine su brojni - zapadnjački način prehrane, pretežito sjedilački način života i smanjenje potrošnje energije. Debljina je vodeći simptom metaboličkog sindroma u pedijatrijskoj populaciji. Prevalencija metaboličkog sindroma je znatno niža u djece i adolescenata normalne tjelesne mase (1-3%) u odnosu na pretile (24-51%)! Općenito,

2603. 2020.

Top namirnice koje će vam pomoći da se nosite sa stresom

26. ožujka 2020.|

Neizbježno je susresti se sa stresom s obzirom na užurbani način života kojim živimo, a posebice kada smo izloženi nepredvidljivim pojavama poput pandemije i/ili elementarne nepogode. U takvim vremenima smo pod pojačanim stresom što može biti okidač za mnoge bolesti i teška zdravstvena stanja. Znati kako upravljati stresom može biti moćan alat koji nam osigurava svojevrsnu kontrolu nad situacijom u kojoj se nalazimo. Mnogo je strategija, a jedna od njih uključuje i namirnice koje konzumirate. Složeni ugljikohidrati Ugljikohidrati potiču mozak na proizvodnju serotonina. Za stalnu opskrbu ovog hormona sreće, najbolje je jesti složene ugljikohidrate kojima je potrebno više vremena za

1103. 2020.

Znate li kako povećana razina masnoća u krvi utječe na zdravlje?

11. ožujka 2020.|

Iako je za pojam triglicerida i kolesterola čula gotovo svaka osoba, manji je broj onih koji doista razumiju njihov značaj za organizam. Jedno je sigurno, promjena vlastitih životnih navika prvi je savjet kojeg dobivamo kada su vrijednosti triglicerida ili kolesterola u porastu. Molekula kolesterola prvi je puta otkrivena davne 1789. godine kad je izolirana iz žučnog kamenca. Danas se nalazimo se u vremenu gdje su kronične nezarazne bolesti poput pretilosti više pravilo nego iznimka pa ni ne čudi da će i najmanji spomen kolesterola nerijetko biti stavljen u negativan kontekst. Stigmatizacija kolesterola je neopravdana obzirom na to da se radi o

2402. 2020.

Što je metabolički sindrom?

24. veljače 2020.|

Prema definiciji, riječ „sindrom“ označava skupinu simptoma koji se javljaju istovremeno i karakteriziraju određeno stanje, najčešće abnormalno. Ako simptomi, kao i uzrok njihove pojave, ostanu nerasvijetljeni, govorimo o sindromu, a ne bolesti. Ipak postoje iznimne dijagnoze kod kojih je ostalo uvriježeno koristiti riječ sindrom, a najzorniji primjeri za to su Downov sindrom ili Tourettov sindrom. Počeci istraživanja metaboličkog sindroma Počeci  istraživanja metaboličkog sindroma datiraju iz 1988. godine kada je po prvi put opisan kao sindrom inzulinske rezistencije ili sindrom x. Od tada su uloženi veliki napori kako bi se točno definirali kriteriji za dijagnozu spomenutog sindroma. Karakteristike metaboličkog sindroma Tijekom

2002. 2020.

Pozivamo vas na Croatian Obestiy Forum: ,,Metabolički sindrom u djece’

20. veljače 2020.|

PETICA - igrom do zdravlja Hrvatskog liječničkog zbora poziva vas na već tradicionalni, treći po redu stručni simpozij Croatian Obesity Forum koji će se održati na Svjetski dan debljine, 4. ožujka 2020. u Hrvatskom liječničkom zboru, Šubićeva 9, od 12:00 do 16:00 sati. Tema ovogodišnjeg Foruma bit će metabolički sindrom s posebnim naglaskom na sve češću pojavnost sindroma kod djece školskog uzrasta. U sklopu Foruma donosimo vam najnovija saznanja s područja javnog zdravstva, medicine, nutricionizma i kineziologije od strane vrhunskih stručnjaka s dugogodišnjim iskustvom. Metabolički sindrom – sve češći kod djece školskog uzrasta Program PETICA - igrom do zdravlja svojim

702. 2020.

Zašto je važno naučiti djecu zdravim navikama?

7. veljače 2020.|

Svakodnevni unos dodanog šećera ukazuje na ozbiljan i postojan problem povezan s negativnim zdravstvenim stanjima. Prethodna su istraživanja pokazala kako obrasci prehrane uspostavljeni u ranijoj životnoj dobi ostaju obrasci prehrane tijekom daljnjeg života. Zabrinjavajući statistika Nova studija otkriva da gotovo dvije trećine novorođenčadi (61%) i gotovo sva mala djeca uključena u istraživanje (98%) konzumiraju dodane šećere svakodnevno u svojoj prehrani. Dojenčad ih najčešće konzumira u obliku aromatiziranih jogurta, a mala djeca u obliku voćnih napitaka. Dojenčad uključena u istraživanje je imala 6-11 mjeseci, a mala djeca su bila 12-23 mjeseca starosti. Naučeni obrasci prehrane Svakodnevni unos dodanog šećera ukazuje na

2901. 2020.

Nedostatak sna sve češći među djecom. Kako to utječe na njih?

29. siječnja 2020.|

Dovoljan broj sati koje dijete provede spavajući značajno utječe njegov rast, razvoj te njegovo ponašanje prilikom obavljanja dnevnih aktivnosti. To je potvrdilo i nedavno istraživanje Američke akademije za pedijatriju (AAP). Ozbiljan problem Kronični nedostatak sna ozbiljan je javnozdravstveni problem među djecom. Posljedice nespavanja ili poremećaji spavanja u dječjoj dobi dovode do problema neispavanosti, tromosti i nemogućnosti obavljanja svakodnevnih zadataka, uz podražljivost i impulzivnost. Ovo rezultira većom učestalosti pojave depresije, poremećaja ponašanja, debljine i srčanih bolesti. Nerijetko se djeca s poremećajima spavanja pogrešno dijagnosticiraju pod slikom poremećaja iz ADHD kruga.   Istraživanje potvrdilo Samo 48% djece školske dobi u Sjedinjenim Američkim

2101. 2020.

Detoksikacija – mit ili istina?

21. siječnja 2020.|

Posljednjih godina sve više raste popularnost detoksikacije. Ljudi sve više posežu za njom osobito nakon blagdanskog prejedanja i u proljeće. Što je zapravo detoksikacija i što se promovira unositi u organizam tijekom provođenja detoksikacije? Stvara li ona pozitivne učinke na organizam ili je to samo još jedan od brojnih trendova za kojim se ljudi masovno povode? Okidač za promjene Nakon hedonističkog razdoblja i prekomjernog uživanja u hrani i piću tijekom božićnih i novogodišnjih blagdana kod većine se ljudi javlja želja da dovedu vlastito prehrambeno ponašanje u red. Uspostavljanje reda se kod svake osobe očituje na različite načine, ali jedno je neupitno

201. 2020.

Med – sve blagodati ove zlatne tekućine

2. siječnja 2020.|

Riječ je o proizvodu koji nam je poznat već dugi niz godina, a cijenjen je zbog svoje hranjive vrijednosti i antioksidansa. Slatki, gusti i viskozni - tako bismo med opisali na prvu. Prije nego što vas upoznamo s vrijednošću i  vrstama meda, ponovimo kako nastaje. Sve počinje od biljaka i pčela Medonosne pčele (Apis mellifera) skupljaju nektar medonosnih biljaka ili sekret živih dijelova biljaka ili izlučevine kukaca koje sišu na živim dijelovima biljaka. Pčele sakupljenom nektaru dodaju vlastite specifične tvari i izdvajaju suvišnu vodu, a zatim ga odlažu u stanice saća. U saću med sazrijeva uz daljnje djelovanje enzima. Zreli