Novosti

703. 2019.

Znate li vi koji su najnoviji trendovi u prehrani?

7. ožujka 2019.|

Svaka godina donosi neke nove trendove, nova pitanja i nova istraživanja. PETICA vam donosi deset trendova, prema Kerry Health and Nutrition Institute koji će obilježiti 2019. godinu: 1. Autentičnost i kvaliteta proizvoda Potrošači su sve više zainteresirani i informiraju se o hrani koju kupuju i konzumiraju. Upravo zato će tijekom 2019. godine biti stavljen što veći naglasak na zadobivanje povjerenja potrošača inovativnošću i kvalitetom proizvoda. Odakle dolazi hrana, kakav je sastav proizvoda i njihova prehrambena vrijednost te hoće li hrana koju konzumiraju imati pozitivan ili negativan učinak na njihovo zdravlje su samo neka od pitanja o kojima potrošači sve više

2502. 2019.

Zavirite u svijet najtraženijeg zimskog napitka

25. veljače 2019.|

Čaj je napitak koji je poznat već tisućama godina, a podrijetlom je iz Kine. Uz vodu, nezaslađeni čaj je odličan napitak za adekvatnu hidraciju u kojem osobito uživamo za vrijeme hladnih zimskih dana. Karakterizira ga posebna aroma i okus te brojni pozitivni učinci na zdravlje. Koja vam je prva asocijacija na riječ čaj? Naziv čaj trebali bismo koristiti samo za one napitke koji su pripremljeni od lišća biljke Camellia sinensis, a ovisno o načinu proizvodnje možemo ih podijeliti na nefermentirane, polufermentirane i fermentirane čajeve. Kod proizvodnje nefermentiranih (zelenih, žutih, bijelih) čajeva lišće je najprije izloženo pari kako bi se smanjila

1402. 2019.

Šareni PETICA muffini

14. veljače 2019.|

Vrijeme pripreme: 35 minuta Sastojci (za 12 muffina): 80 g integralnog brašna 40 g glatkog brašna 180 mL jogurta 100 g mozzarelle 50 g slatkog kukuruza 2 jaja 2 paprike (žuta, crvena) 1 šalica špinata 1 mrkva 1 luk 2 žlice maslinovog ulja ½ praška za pecivo peršin sol, papar, origano (po želji) Priprema: Zagrijati pećnicu na 180°C. Povrće i mozzarellu narezati na manje komadiće. Odvojiti ¾ povrća za smjesu, a ¼ ostaviti za posipanje. U jednoj posudi pomiješati integralno i glatko brašno te prašak za pecivo. Umutiti jaja, dodati jogurt i žlicu maslinovog ulja. U smjesu postepeno dodavati brašno i

702. 2019.

Milenijalci – zabrinjavajuća slika budućnosti?

7. veljače 2019.|

Djeca rođena između kasnih 70-tih i 2000-ih godina nazivaju se milenijalci, a karakterizira ih socijalna tolerantnost, ekološka osviještenost, praćenje trendova zdrave prehrane, miroljubivost i tehnološka briljantnost. Iako milenijalci prate trendove zdrave prehrane, Institut za istraživanje karcinoma u Velikoj Britaniji  na temelju provedenog istraživanja, predviđa da će milenijalci biti najdeblja generacija Britanaca u povijesti. Do 2028. godine će više od 7 na 10 milenijalaca imati prekomjernu tjelesnu masu ili biti pretilo u dobi od 35 do 44 godine. Svjetska zdravstvena organizacija pretilost definira pomoću indeksa tjelesne mase koji predstavlja omjer tjelesne mase u kilogramima i tjelesne visine u metrima kvadratnim. Prema

2701. 2019.

Trebaju li djeca pojesti sve što je na tanjuru?

27. siječnja 2019.|

„Moraš pojesti sve s tanjura prije nego što odeš od stola.“, „Nema deserta sve dok nisi pojeo sav ručak.“ Pozivate li i vi vlastitu djecu u „Klub praznih tanjura“? Iako roditelji imaju dobre namjere kada vlastitu djecu prisiljavaju da pojedu sve što su im servirali na tanjur, često to može izazvati upravo suprotno - problematičan odnos prema hrani. Roditelji često inzistiraju da djeca pojedu sve s tanjura zbog brige o njihovom pravilnom rastu i razvoju no takav odnos prema hrani kod djece može dovesti do nedostatka samokontrole povezane s unosom hrane što posljedično može dovesti i do prejedanja. Drugim riječima

801. 2019.

Upoznajte veličanstvene cjelovite žitarice

8. siječnja 2019.|

U piramidi pravilne prehrane žitarice čine temelj što upućuje na njihovu važnost. Preporuča se u dnevnu prehranu uključiti 6-11 serviranja iz skupine žitarica, a da pritom polovica konzumiranih budu cjelovite žitarice. Jedno serviranje je primjerice pola šalice kuhane smeđe riže ili tjestenine, kriška integralnog kruha, pola šalice žitnih pahuljica ili tri šalice kokica. Što čini razliku između cjelovitih i rafiniranih žitarica? Cjelovito zrno žitarica sastoji se od tri dijela: ljuske, endosperma i klice. Ti se dijelovi razlikuju po svom kemijskom sastavu pa je tako ljuska bogata prehrambenim vlaknima, klica obiluje vitaminima, mineralima i mastima, dok je endosperm po kemijskom sastavu

1012. 2018.

Trebamo li izbjegavati šećere prirodno prisutne u hrani?

10. prosinca 2018.|

Ugljikohidrati odnosno šećeri su često na lošem glasu te slove kao jedan od vodećih uzročnika pretilosti i kroničnih nezaraznih bolesti. Međutim, situaciju je potrebno sagledati s više strana. Činjenica je da su šećeri danas sve više zastupljeni u ljudskoj prehrani što je u skladu sa zapadnjačkim načinom življenja. U značajnim količinama dodatne šećere možemo pronaći u gaziranim i negaziranim napitcima, slatkišima pa čak i procesiranim namirnica za koje na prvu ne bismo zaključili da sadrže dodane šećere. Međutim, u svježim namirnicama također postoje šećeri, ali oni prirodno prisutni, koje često znamo svrstavati u istu kategoriju s procesiranim namirnicama. Ugljikohidrati su

211. 2018.

Kako je konzumacija ribe povezana sa snom i većim kvocijentom inteligencije?

2. studenoga 2018.|

Iako je Republika Hrvatska zemlja koja jednim djelom pripada Mediteranu, ne možemo se pohvaliti s redovitom i dostatnom konzumacijom ribe. Prosječni Hrvat godišnje pojede tek 8 kg ribe, dok primjerice Francuzi u prosjeku pojedu 33 kg, a stanovnici Islanda čak 90 kg ribe godišnje. Možda vas rezultati istraživanja u nastavku potaknu da u vašu svakodnevnu prehranu više uključite ribu. Istraživanje provedeno na University of Pennsylvania obuhvatilo je ukupno 541 dijete u dobi od 9 do 11 godina, od čega je 54% dječaka i 46% djevojčica. Ispitanici su popunjavali upitnik o učestalosti konzumacije ribe unutar mjesec dana. S obzirom da je

2310. 2018.

Pravilna prehrana povezana je s dobrim raspoloženjem

23. listopada 2018.|

Djeca s lošijim prehrambenim navikama znaju često biti razdražljiva te mogu pokazivati znakove agresivnosti. U istraživanju, nedavno objavljenom u časopisu BMC Public Health, analizirana je tema kako prehrana utječe na ponašanje. Istraživanjem je analizirana povezanost pravilne prehrane s boljim samopoštovanjem, samopouzdanjem te učestalosti emocionalnih problema. Također, praćeno je odražava li se način prehrane na odnos s vršnjacima kao što su nemogućnost sklapanja prijateljstva, te razini nasilja i zlostavljanja kojoj su ta djeca podvrgnuta. Ovim istraživanjem obuhvaćeno je ukupno 7 675 djece, u dobi od dvije do devet godina, iz osam europskih zemalja – Belgija, Cipar, Estonija, Njemačka, Mađarska, Italija, Španjolska