O tjelesnoj aktivnosti

Tjelesna aktivnost je svaki pokret tijela koji je izveden aktivacijom skeletnih mišića, a rezultira potrošnjom energije. Tjelesna aktivnost može se promatrati i kao ponašanje, odnosno navika koja je direktno povezana sa zdravljem. Iako navike nije baš lako mijenjati, ipak upravljamo svojim ponašanjem i zato je važno razumjeti kako određeno ponašanje utječe na nas i naše zdravlje. Danas postoje brojni dokazi o utjecaju tjelesne aktivnosti na fizičko i psihičko zdravlje. Podsjetimo samo da tjelesno aktivne osobe imaju značajno manji rizik obolijevanja od kroničnih bolesti u odnosu na tjelesno neaktivne osobe, te da se uspješnije nose sa psihološkim stresom, općenito se osjećaju vitalnije, energičnije i boljeg su raspoloženja. Dakle u skladu sa zaključcima aktualnih znanstvenih istraživanja, možemo ustvrditi da tjelesno aktivne osobe žive duže i kvalitetnije.

Dobrobiti tjelesne aktivnosti

Dobrobiti redovite tjelesne aktivnosti, odnosno negativni učinci tjelesne neaktivnosti još su izraženiji u djetinjstvu nego u odrasloj dobi. Ako tome dodamo to i da se navika redovite tjelesne aktivnosti u najvećoj mjeri oblikuje u djetinjstvu, jasno je da toj navici posebnu pažnju treba posvetiti u tom životnom razdoblju. Iako roditelji nisu svemogući i ne mogu u potpunosti utjecati na navike djeteta, u velikoj mjeri mogu odrediti hoće li dijete usvojiti tzv. sjedilački ili aktivni način života.

Malim promjenama djeci dajemo dobar primjer

Nesumnjivo, odgoj djeteta je kompleksno pitanje, no iako postoje brojni pravci, škole i pogledi na odgoj djeteta, stručnjaci se slažu u tome da je vlastiti primjer vrlo moćno odgojno sredstvo. Kako bi djetetu vjerodostojno mogli objasniti važnost tjelesne aktivnosti, vrlo je važno da roditelji budu tjelesno aktivni. Zar je potrebna jača motivacija da se pokrenemo i uključimo više tjelesne aktivnosti u svoj život?!

Praktični savjeti

Pripremili smo praktične savjete koji mogu biti korisni svima koji u svoj život odluče uvesti više tjelesne aktivnosti. Odmah na početku treba istaknuti kako tjelesna aktivnost ne treba biti ni jako naporna ni iscrpljujuća kako bi se ostvarili zdravstveni učinci. Vježbanje visokim intenzitetom jedan je od mogućih oblika tjelesne aktivnosti, ali nikako ne i jedini. Puno važniji od visokog intenziteta je naš doživljaj određene aktivnosti, odnosno tjelesna aktivnost može biti jako zabavna, posebno ako pronađemo onu u kojoj uživamo. U početku treba biti strpljiv, krenuti postupno i ustrajati u namjeri da pronađemo svoju aktivnost.

Preporuke za tjelesnu aktivnost odraslih osoba

  • Aerobnu aktivnost treba provoditi najmanje 150 minuta tjedno umjerenim intenzitetom ili 75 minuta tjedno visokim intenzitetom. Primjeri aerobnih aktivnosti su: brzohodanje, trčanje, vožnja bicikla, rolanje, plivanje i sl.
  • Aerobnu aktivnost treba provoditi u intervalima od najmanje 10 minuta u kontinuitetu.
  • Za dodatnu zdravstvenu dobrobit – 300 minuta tjedno umjerenim ili 150 minuta tjedno visokim intenzitetom.
  • Vježbe s opterećenjem za velike mišićne grupacije (noge, trbuh, leđa, prsa, ruke i rameni pojas) treba provoditi najmanje 2 puta tjedno.